Već dugo vremena postoji potreba za proširenjam našeg znanja o kućnim čudovištima, ali ih, još uvijek, teško prepoznajemo. Stoga je čudno da je više toga napisano o prehrani žaba i o zebrinim prugama, nego o tim važnim bićima koja s nama žive i u stopu nas prate.
S. Marijanović: Kućna čudovišta, ilustrirani priručnik
Hektor i Leopoldina
Zahvaljujem Andrei Petrik – Huseinović i Kašmiru Huseinoviću te izdavačkoj kući Hrvatska dječja knjiga na dopuštenju za objavljivanje slikovnice.
Šaljem zagrljaje Andrei i Kašmiru 👋
Slikovnicu Hektor i Leopoldina možete pogledati i pročitati ovdje:
Tri, četiri … sad!
Što mi je potrebno?
- baloni
- špaga ili ljepljiva traka
- glazba


Što trebam napraviti?
- napuhati balone
- špagu učvrstiti tako da dijeli prostor igre na dva jednaka polja (npr. možete ju zavezati za dva stolca)
- ili ljepljivom trakom na podu označite prostor igre i podijelite ga na dva dijela
- pustiti glazbu


Kako se igrati?
- u svako polje stavite jednaki broj balona
- svaki igrač stane u svoje polje
- pustite glazbu
- cilj: do završetka glazbe balone prebaciti u polje drugog igrača te u svom polju imati što manje balona

Glazba
Kako pripremiti dijete na novorođenče?
pripremila: psihologinja Tamara Hubeny-Lučev
Rođenje djeteta je svakako posebno radostan, ali i stresan događaj za cijelu obitelj, pa tako i za “veliku” sestru ili brata. Njima obično neko vrijeme treba dodatna pažnja i podrška kako bi se prilagodili na nove obiteljske odnose. Svaka se obitelj i svako dijete na svoje načine prilagođava promjenama, ali postoje preporuke koje taj proces cijeloj obitelji mogu olakšati. Što je dijete mlađe treba mu vrlo kratko jednostavnim rječnikom i ne prerano priopćiti da će dobiti brata ili sestru (npr. u maminom trbuhu raste beba i uskoro će se roditi). Dijete starije dobi će vjerojatno postaviti i neka pitanja, s tim da je pravilo odgovarati samo na ono što dijete pita, ne zasipati ga činjenicama za koje ne pokazuje interes.
Prije rođenja bebe…
- uključite dijete u aktivnosti za pripremu dolaska brata/sestre (nabavka
opreme, odjeće, dogovori oko razmještaja u stanu…) - ako planirate neke promjene vezane uz premještaj djeteta u drugi krevet
ili drugu sobu, napravite to prije nego što se beba rodi, kako se starije dijete ne bi osjetilo odbačenim - razgovarajte o izboru imena bebe, o tome kako ju zamišljate, kako će se
ponašati (npr. koliko će biti mala, kolike će prstiće imati, kako će plakati kad je gladna…) - stvorite atmosferu radosnog iščekivanja ali ne pretjerujte u tome da se starije dijete ne osjeti manje važnim
- objasnite djetetu da je novorođenče potpuno bespomoćno i da će mu trebati posvetiti puno pažnje i vremena
- razgovarajte o mogućim ugodnim i manje ugodnim promjenama u
obiteljskim ritualima (npr. kad uspavljujemo bebu igrat ćeš se tiših igara, u vrtić će te voditi baka…) - objasnite djetetu tko će brinuti o njemu dok je mama s bebom u bolnici (tko će s njim biti kod kuće, skuhati ručak, odvesti ga u park …)
- objasnite, a možete i uvježbati na koji će način komunicirati s mamom dok je odsutna radi poroda (npr. video poziv)
- dogovorite kome ćete javljati i kako, da se beba rodila (kako će javiti bakama, prijateljima u vrtiću …)

Kad beba dođe …
- dobro je da po mamu i bebu u bolnicu ide i dijete (što u sadašnjoj situaciji pandemije, naravno nije moguće)
- za povezivanje braće se pokazalo učinkovitim donijeti neku igračkicu iz bolnice uz rečenicu “evo to je poklon od seke/brata”
- zamolite obitelj i prijatelje da kad dođu vidjeti novorođenče ne zaborave donijeti poklon i posvetiti pažnju starijem djetetu
- ako dijete ne ide u vrtić, bolje je pričekati za to još neko vrijeme kako se ne bi osjetilo odbačenim, a ako ide, dobro je neko vrijeme ga iz istih razloga ostaviti kod kuće
- tijekom dana odvojite vrijeme samo za starije dijete (to može biti kad beba spava, drugi roditelj ju je odveo u šetnju…). Time mu dajete do znanja da ga volite i da uživate biti s njim
- vodite računa da mu je sada izuzetno važna pažnja i vrijeme provedeno s mamom, te je dobro da drugi ukućani što češće preuzmu brigu o bebi
- uključite ga u obavljanje poslova oko bebe i to pretvorite u zajedničke rituale (npr. sudjelovanje kod presvlačenja, uspavljivanja, hranjenja …)
- gledajte zajednički albume na kojima je ono beba i pri tom pričajte kako ste bili sretni kad se rodilo, kako ste se brinuli za njega, mazili ga, uživali…

- imajte u vidu da je važno što manje mijenjati strukturu dana, rituale i
obiteljske običaje jer je djeci važna predvidljivost svakodnevnih situacija
- nužne promjene u dosadašnji ritam dana unesite tako da postanu dio dnevnih rituala, opet zbog važnosti predvidljivosti (npr. u park više ne idemo ujutro, ali ćeš ići i dalje svaki dan kad se tata vrati s posla…)
- očekujte intenzivnije izražavanje emocija, posebno ljutnje kao reakcije na frustracije
- pokažite djetetu da razumijete njegovu ljutnju i da ima pravo iskazati je na prihvatljiv načina, ne tolerirajući agresiju
- ljubomora je normalna i očekivana reakcija, treba imati razumijevanja za nju, te djetetu dozvoliti da je ponašanjem i verbalno izrazi, naravno vodeći računa o dobrobiti bebe (npr. reći “znam da ne voliš kad beba plače”, “vidim da bi volio da se nastavimo igrati, ali sad moramo dati bebi bočicu, nastavit ćemo igru kad zaspi”…)
- treba biti osjetljiv na signale kojima nam dijete izražava svoje
nezadovoljstvo, jer neka djeca osjećaju da su roditelji preopterećeni, umorni ili zabrinuti pa ponekad postaju neuobičajeno poslušna, tiha, nevidljiva, nezahtjevna…
- neka pak djeca postaju vrlo zahtjevna i to treba shvatiti kao pokušaj vraćanja fokusa na sebe (npr. postaju neposlušna, ignoriraju upute, vraćaju se na ponašanja karakteristična za mlađu dob…)
- dobro je čitati im slikovnice o rođenju brata/sestre jer će tako saznati da se slično osjećaju i druga djeca (npr. Gjurković ,T., Knežević ,T., “Praščić je tužan i ljubomoran na brata”; Pilić, S., Petrlik Huseinović, A., “Stigao je brat”…)
- promjene u ponašanju starije djece su uglavnom prolazna karaktera i većina se gubi do osmog mjeseca starosti dojenčeta.
I za kraj, važno je istaknuti da je ovo vrijeme kad se stvaraju temelji budućih odnosa među braćom.
Pobjegni u rupu
Što mi je potrebno?
- veći papir ili kartonska kutija
- drvena žlica
- miš: loptica ili čarapa punjena rižom ako ste igrali igru Čarapa s ramena
- škare, olovka, ljepljiva traka




Što treba napraviti?
- izrezati 2 rupe različite veličine na papiru ili kartonskoj kutiji
- ako radite s papirom, učvrstite ga ljepljivom trakom na stolac
- ako radite s kartonskom kutijom, nakon što izrežete rupe, postavite ju na pod
- označite liniju s koje miš bježi u rupu




Kako se igrati?
- drvenom žlicom gurate miša u rupu
- cilj: miš mora što prije pobjeći u što manju rupu

Bi, ba bučicu
Kod provođenja igara bitan je jezični aspekt za koji moramo naglasiti da nije sadržan samo u tekstu, već bitnu ulogu u poticanju govora kod djece uz pomoć malešnica i igara prstima ima i odgojitelj ili roditelj koji ih provodi, dakle, osobe koje će predstavljati govorni uzor.
Vladimira Velički, Ivanka Katarinčić: Stihovi u pokretu
Tri praščića
Zahvaljujem Andrei Petrik – Huseinović i Kašmiru Huseinoviću te izdavačkoj kući Hrvatska dječja knjiga na dopuštenju za objavljivanje slikovnice.
Šaljem zagrljaje Andrei i Kašmiru 👋
Slikovnicu Tri praščića možete pogledati i pročitati ovdje:
Idemo loviti lavove
Radost i smijeh koji prati izvođenje potiču djecu na brojna ponavljanja, a pritom i na posredno uvježbavanje određenih jezičnih konstrukcija, izgovora glasova i riječi te tečnosti govora. Na taj način djeca doživljavaju unutrašnje obogaćenje u smislu poticanja govora, praćenja radnje govorom, ali i radosti koja se s govorom povezuje.
Vladimira Velički, Ivanka Katarinčić: Stihovi u pokretu
Audio slikovnica: Godišnja doba
Zahvaljujem Andrei Petrik – Huseinović i Kašmiru Huseinoviću te izdavačkoj kući Hrvatska dječja knjiga na dopuštenju za objavljivanje slikovnice.
Šaljem zagrljaje Andrei i Kašmiru 👋
Uz slikovnicu pripremila sam audio snimku slikovnice.
Dijete može samostalno listati slikovnicu i slušati priču, ali možete uživati u zajedničkom druženju uz slikovnicu tako da čitate djetetu.
Ja sjedim sad u šumici …
Valja još naglasiti da djecu nikada ne smijemo prisiljavati da tekst ponavljaju za nama u svrhu učenja napamet, već će se to dogoditi spontano, dakle, djeca će prvo ponavljati gestu, a stihove će zapamtiti tijekom vremena te će oni postati unutrašnjim blagom djeteta.
Vladimira Velički, Ivanka Katarinčić: Stihovi u pokretu