Zašto ne crtati umjesto djeteta ?

Koju poruku šaljemo djetetu?

Ne znaš nacrtati, ja znam bolje, nemoj se niti truditi…..

Koje su posljedice?

Djetetu poručujemo da ako se ne izražavaju poput nekog renesansnog umjetnika, da ne znaju crtati (slikati) te im taj način izražavanja više ne predstavlja zadovoljstvo već frustraciju

Stavljamo dijete u “kalup”.
Dajemo djeci primjer kako određeni predmet izgleda, a ne potičemo dijete da ga nacrta onako kako ga zaista vidi.

Zato nam kućice, ptičice, oblaci, sunce i cvijeće izgledaju ovako:

Rijetko koja kuća je kvadratnog oblika, ptice su poput valova, a ovakvo cvijeće u stvarnosti nismo vidjeli. Rezultat toga je da su crteži sve djece isti. Nesvjesno to potičemo kod djece tako da mu mi crtamo i/ili pokazujemo kako se nešto crta. Rezultat je djetetova slika o samome sebi: ako ne misliš i ne odgovaraš onako kako se očekuje od tebe, u krivu si.

Zašto je važno čitati djetetu?

  1. Emocionalno se zbližavate s djetetom. Dijete uživa u Vašem glasu i u Vašem društvu.
  2. Uz čitanje uči jezik i riječi
    Svakom novom slikovnicom usvaja nove riječi i nova saznanja o sebi i svijetu oko sebe.
  3. Čitanje potiče pamćenje i razvoj govora
    Dijete za vrijeme čitanja ima potrebu komentirati, nadopuniti i dovršiti rečenice, omogućite mu to.
  4. Strpljenje, koncentracija i slušanje
    Zvuči nerealno? Slikovnice koje su djetetu tematski i vizualno zanimljive slušat će ih s velikom znatiželjom, a time razvija strpljenje i koncentraciju.
  5. Postaje čitatelj za cijeli život

Vi ste djetetu sve na svijetu. Promatra Vas i upija Vaše postupke, navike i rituale. Zajedničkim čitanjem djetetu prenosite pozitivan odnos prema knjizi.

Uz čitanje i pričanje priče, aktivnosti koje potiču djetetov razvoj s naglaskom na govorno-jezični su:

  • vođene fantazije
  • dramatizacija
  • brojalice
  • recitacije
  • tapšalice
  • igre s pjevanjem

Ne stignem pročitati tekst, već okreće stranicu…

Djeca jako vole zajedničko čitanje slikovnica. Vaš mališan si pomno izabere jednu ili više slikovnica i veselo Vam donese da mu ih pročitate. Sjedne se pored Vas ili se “ugnijezdi” u krilo i zajedno krenete čitati slikovnicu. Vi čitate, a dijete gleda. Nakon nekog vremena dijete izgubi strpljenje i počne okretati list unaprijed. Zašto Vas sad prekida? Zar dijete nije samo izabralo slikovnicu, a sada ne sluša?

Važno je znati da priča nisu samo riječi i niz događaja već ​atmosfera i emocije​. Čitanjem ili pričanjem prenosite vlastite emocije i interpretaciju priče djetetu. Ako Vam je priča dosadna ili Vam se ne sviđa, dijete će to osjetiti.

“Kao što znamo djeca reagiraju na ono što im poručujemo neverbalno. Verbalno im je manje bitno.”

Tatjana Gjurković

Interpretacija je važna​: mijenjajte boju glasa, tempo, glasnoću. Pratite likove i događaje te ih upotpunite vlastitim emocijama.

Skratite priču: ako smatrate da je previše teksta, skratite rečenice, ispričajte bitno, ali obratite pažnju da i s izostavljenim dijelovima priča ima istu poruku. Kada dijete prihvati priču, postupno ju širite i vraćajte izostavljene rečenice.

Najvažnija sastavnica čitanja je ​interakcija. Pokušajte pričati priču koristeći iste riječi i rečenice. Time ste predvidljivi i dijete će se s vremenom uključivati u pripovijedanje. Djetetu dajte vremena da izgovori riječ ili rečenice tako da zastanete te ako je potrebno, postavite mu pitanje.

Upoznavanje s knjigom je proces te za isti treba i vrijeme. Prvo zajednički prelistajte slikovnicu, odgovorite na djetetova pitanja, postavljajte i Vi pitanja otvorenog tipa te pustite djetetu da komentira. Djetetu će zapeti za oko određeni detalj koji možda Vama i nije bitan, ali će dijete jedva čekati da dođete do tog dijela priče. Dijete se kroz priče suočava s određenim strahovima, problemima ili samo usvaja saznanja o temama koje ga trenutno interesiraju. I kada Vam dijete kaže: “A sad ispočetka.” ili “ Još!” , znači da ima potrebu opetovano proživljavati priču stoga mu to i omogućite (osim ako stvarno nije vrijeme za spavanje ).

Zašto je važan vuk?

doprinos bajke odrastanju djece rane i predškolske dobi

Bajke su simboličke priče kod kojih se čudesno i nadnaravno isprepliće. Izvorište im je u narodnoj tradiciji i prije nego što su zapisane stoljećima su usmeno prenošene. Najstarije bajke koje poznajemo potiču iz Egipta. Likovi iz bajki su simbolički prikaz snaga koje djeluju u prirodi i samom čovjeku i zato iste teme i simbole nalazimo u bajkama različitih naroda.

Jeste li znali?

  • ključno razdoblje za čitanje bajki
    je od četvrte do sedme godine
  • za djecu su najprimjerenije bajke braće Grimm
  • nije potrebno mijenjati ili ublažavati dijelove bajki koji odraslima izgledaju strašno, jer time gube smisao i vrijednost
  • pogrešno je razbijati iluziju bajki govoreći da je to sve izmišljeno i postoji samo u priči
  • ekranizacije ne mogu zamijeniti pričanje bajki
  • bajke mogu štetiti djeci jedino ako ih odrasli plaše likovima i događajima iz njih

Iako izgleda da bajke nemaju veze s modernim životom djeci ih treba čitati jer:

  • u zaštićenoj sredini djeca proživljavaju vlastite strahove (da će se izgubiti, da će ih roditelji napustiti…)
  • prepoznaju ono što se događa u njihovom životu i/ili mašti (ljubomorni su na braću, ljuti na roditelje…)
  • pomažu djeci u razlikovanju dobra od zla i time utječu na usvajanje poželjnih ponašanja
  • kako sve bajke imaju sretan završetak pomažu djeci da svijet dožive kao sigurno mjesto
  • bude nadu da maleni, bespomoćni i ovisni (kao što su oni) mogu pobijediti
  • potiču kritičko razmišljenje ( jasno pokazuju posljedice odluka i djela pojedinih likova)
  • razvijaju maštu
  • uče o kulturnim različitostima ali i o zajedničkim osnovama mitologije (arhetipovima)

I za kraj

U odabiru bajke važno je osluškivati dijete. Pažnja i interes najbolje govore jesmo li izabrali bajku primjerenu djetetu. Ako dijete traži, treba istu bajku čitati mnogo puta iznova. Ako dijete pokaže da se boji bajke, ne treba ju čitati neko vrijeme.

„Želite li da vam dijete bude inteligentno čitajtemu bajke, a ako želite da bude veoma inteligentno, čitajte mu još bajki“

A. Einstein

pripremila: Tamara Hubeny-Lučev, prof. za 13. tjedan psihologije 17. – 23. veljače 2020.

Dječji vrtić Potočnica
Ul. grada Vukovara 18
10000 Zagreb

Preporučujem:

Ako želite saznati više o smislu i značenju bajki, pogledajte emisiju Na rubu znanosti s gošćom Vesnom Kreuth.

Zašto je važno likovno stvaralaštvo?

  1. Aktivno istražuje svijet oko sebe

Dijete uočava boje, odnose među predmetima, svojstva predmeta i materijala. Istražujući svijet oko sebe, dijete se gradi kao osoba (J. Piaget).

2. Razvija usredotočenost

Likovna aktivnost je spontani dječji izraz. Unutarnji poticaj na aktivnost i uranjanje u istu stavlja djetetov fokus na određenu radnju. Usredotočenost je važna za učenje,a kasnije i za školski i akademski uspjeh.

3. Kako unutarnji svijet prenijeti na vanjski?

Kako izraziti svoje misli, želje, potrebe i osjećaje na društveno prihvatljiv način, a da nisu samo riječi alat izražavanja? Sreća, ljutnja, tuga imaju svoje mjesto i boju na papiru.

4. Razvoj tijela i uma

Razvija finu motoriku i usklađuje pokrete ruku i oka, vizualno pamćenje te potiče eksperimentiranje materijalima i oblicima.

5. Umiruju i vesele

Likovno izražavanje je poput terapije, opušta cijeli organizam, a mozak otpušta hormon sreće (A.B. Šimrak).